recenzije · Vuković&Runjić

Popraviti žive ★ Maylis de Kerangal

Izdavač: Vuković & Runjić

Ocjena: 4/5 ★★★

Prijevod: Ursula Burger

Potresno! Potresno! Horor u najsterilnijem i najstvarnijem prikazu.

O knjizi


Popraviti žive roman je o srcu, srcu mladića koje je nadživjelo njegovu moždanu smrt nakon kobne nesreće u zoru. Prije nego svane sljedeći dan, to srce, do jučer njegovo, treba naći put do grudi žene koju vlastito srce izdaje. Svaki otkucaj bila nada je za njezin spas. U utrci s vremenom, dvije obitelji i medicinsko osoblje dviju bolnica čeka noć bez sna. Jedno od najzapaženijih djela suvremene francuske proze, roman Popraviti žive dobitnik je deset književnih nagrada, uključujući Grand Prix RTL-Lire i Wellcome Book Prize, a bio je i u širem izboru za Man Booker International Prize. Nakon kazališne, uslijedila je i uspješna filmska adaptacija, nominirana za nagradu César.

Moj dojam


Jeste li znali da smo svi davaoci organa u slučaju da nam se dogodi moždana smrt (uslijed nesreće ili bolesti) po zakonu, vi i vaša djeca, svi mi, ukoliko se ne izjasnimo za života posebnim obrascem da to ne želimo biti – donori smo.

Ako to niste do sad znali, sad znate, a i u romanu možete pročitati više o zakonu koji je na snazi i u našoj zemlji (Hrvatskoj).

Ok, sad kad smo to riješili, ajmo i o ovome potresnom romanu.

Otkud naslov?

U dijalogu drame A. Čehova – između Sergeja Pavloviča Vojnickog i Nikolaja Ivanoviča Trileckog, Vojnicki se pita: „Što nam je činiti Nicolas? Pokopati mrtve i popraviti žive.“

Knjiga počinje životom koji nema mira, baš poput nemirnog mora. Mladići u punoj životnoj snazi, nalaze se rano ujutro kako bi išli loviti valove. Poslije surfanja, oni, iscrpljeni i pomalo neispavani, stradaju u svom kombiju. Ali samo jedan strada nepovratno – Simon.

I tu život staje i ostatak knjige odvija se u užurbanom, potresnom i užasavajućem ritmu jednog dana u kojem roditelji saznaju za moždanu smrt svoga sina i bivaju stavljeni pred zid da odluče slažu li se da se njihovom sinu odstrane organi kako bi bili transplatirani nekim drugim ljudima.

No, roditeljima je to liječnik priopćio kao stav svoje dobre volje, jer gotovo u svim zemljama (i u Hrvatskoj) je zakon na snazi već godinama da ukoliko se čovjek za života ne izjasni da ne želi biti donor, on je automatski donor ukoliko mu se nešto dogodi.

Kontrovezna je ovo tema koja povlači mnoga pitanja, bojazni, strah od manipulacije liječnika baš zbog ovog zakona… Itd..

A tu je još i to… Da pacijent, iako proglašen mrtvim, u biti je još živ, tijelo možda održavaju aparati, ali ono je još živo, jer sa mrtvih se organi ne mogu vaditi. Mogu, ali nemaju funkcije. Bilo je slučajeva u svijetu gdje su se ljudi, kojima je proglašena moždana smrt, probudili kad su im liječnici stali vaditi organe.

U ovoj knjizi pak liječnici pjevuše i raspravljaju o nogometu dok vade organe iz mladog Simona.

Horor u tako sterilnom obliku. Ali, stvarnost je najsuroviji horor koji postoji.


O autorici

Maylis de Kerangal (1967.), francuska književnica, radila je kao urednica u izdavačkim kućama uključujući Gallimard. Njezin roman Naissance d’un pont nagrađen je nagradom ­Médicis 2010., a roman Tangente vers l’Est ušao je u uži izbor nagrade Orange 2012. Godine 2014. roman Popraviti žive doživio je i kazališnu adaptaciju; izvođen je u sklopu međunarodnog kazališnog festivala u Avignonu, a trenutno je i na programu pariškog kazališta Théâtre du Rond-Point. Maylis de Kerangal za ovaj je roman dobila čak deset književnih nagrada, a ušla je i u uži izbor književne nagrade Man Booker International Prize 2016.

Citati


“Simon je u stanju moždane smrti. Preminuo je. Mrtav je.” Ali tijelo Simona Limbresa nije bilo sleđeno, u tom i jest problem, i svojim izgledom bilo je u opreci s predodžbom koju imamo o lešu jer, bilo je toplo, djelovalo je živo i pomicalo se umjesto da bude hladno, modro i nepokretno.
.
Marianne izusti: “da, ali iz kome se čovjek probudi, događa se da se probudi, čak godinama poslije, puno je takvih slučajeva, nije li tako?”
.
Thomas nastavlja s novim pristupom: “je li vaš sin upisan u državni registar osoba koje odbijaju donirati organe? Ili, znate li je li izrazio neslaganje s tom idejom, je li bio protiv?” Ne želi inzistirati, utjecati, manipulirati, igrati se autoriteta, ne želi utjelovljivati izvršitelja tihe ucjene, ucjene tim teže, tim nepodnošljivije za okolinu što su mladi i zdravi davaoci rijetkost. Poštedjet će ih, primjerice, slušanja zakona koji, u slučaju neupisivanja u državni registar osoba koje odbijaju, usvaja načelo pretpostavljenog pristanka – poštedjet će ih pa se neće morati pitati kako pretppstavljeni pristanak može biti pravilo kad je donor mrtav i ne može više govoriti, ne može više dati pristanak, poštedjet će ih informacije da je ne reći ništa za života jednako kao reći da, iliti druga verzija sumnjive uzrečice koja kaže šutnja je znak pristanka… ”
.
“Ono što će se ove noći dogoditi u enklavi operacijskog bloka, zamisao koju o tome imaju, to komadanje Simonova tijela, njegovo raspršivanje, sve ih to straši, ali oni žele znati…”
.
“Tijelo se zareže, izvadi se organ, i zatvori.” . “Simonovo srce migriralo je u jedan predio zemlje, njegovi bubrezi, njegova jetra i njegova pluća kretali su se prema drugim pokrajinama, hrlili su prema drugim tijelima. Što će u tom rasplinjanju ostati od njezina sina?”
.
“Tijelo Dimona Limbresa ulubljeno je, koža je mjestimice kao usisana iznutra…”
.
“Tijelo Simona Limbersa sada je posmrtni ostatak. Ono što život ostavi za sobom kad se povuče, ono što smrt položi na bojno polje. To je iskasapljeno tijelo. Kostur, kosti, koža. Ova mladićeva polako poprima boju bjelokosti, kao da se ukrućuje, uokvirena tim sirovim svjetlom što pada s operacijske lampe, djeluje kao da se pretvara u suhu ovojnicu, štit, oklop, a ožiljci na abdomenu podsjećaju na smrtonosni udarac – na koplje u Kristovu bedru, na ratnikov pogodak mača… ”

“Ne želim da ga otvaraju, da mu oderu kožu, ne želim da ga isprazne. Što nam je činiti, Nicolas? Pokopati mrtve i popraviti žive.”


Preporučujem svima da im se prikaže ono što se svakome može dogoditi, a možda nisu svjesni svih zakonskih odredbi i svojih prava.

Izjava ukoliko se odlučite za života upisat u registar onih koji ne žele biti donori u slučaju moždane smrti: https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&rct=j&url=https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/Programi%2520i%2520projekti%2520-%2520Ostali%2520programi/Izjava%2520o%2520nedarivanju.pdf&ved=2ahUKEwiX05DZ5fbkAhUupIsKHQoWCmMQFjAAegQIAxAB&usg=AOvVaw2A3rLrkG9Mf6b68AZwS4l0&cshid=1569786366036


Link za kupnju: https://www.facebook.com/Vukovi%C4%87Runji%C4%87-230743160388223/

Link za pregled zakona: https://gov.hr/moja-uprava/obitelj-i-zivot/smrt-i-nasljedjivanje/darivanje-organa/508

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s