Egmont Hrvatska · PULS · recenzije

Posljednja želja ★ Andrzej Sapkowski

Nakladnik: Egmont Hrvatska/PULS – Čitaj najbolje

Ocjena: 5/5 ★★★★★
Prijevod: Mladen Martić
Serijal “The Witcher”, prva knjiga

Ne mogu ovu knjigu dovoljno nahvaliti, ne mogu vam to ni objasniti, barem ne dovoljno dobro, jer ova knjiga zahtijeva da je se osjeti. Tek nakon što zaronite u nju, postat će vam jasno, uvući će vas u taj svoj čarobni svijet i postati ćete poput mene, opsjednuti ovim serijalom.

“To je bila druga vješčeva želja. Ostala mu je još jedna. Posljednja.”

Moj dojam

I kako sad pisati recenziju nakon ovakvog 🔥🔥🔥 dojma 😲😲😲

Ova, prva knjiga serijala “The Witcher” pisana je kao antologija, kao kolekcija priča o Geraltu, vješcu, čija misija je suočavanje sa čudovištima. Naslov knjige, kao i sama knjiga, služi kao okvir u kojem su rascjepkane manje priče (koje su prožete i nekim poznatim bajkama, kao i slavenskom mitologijom) i sjećanja glavnog protagonista. Poglavlja su obilježena zadacima poput onih na koje smo nailazili u starim grčkim mitovima.

Geralt je epitom muških likova koje obožavam. Geralt je heroj. Heroj je zbog svog čvrstog moralnog kompasa. Njega ne vodi pohlepa, nego želja da pomogne ljudima. Pokazuje empatiju, poniznost, skromnost i nije bespotrebno okrutan što vrlo jasno vidimo i iz njegova pristupa prema “čudovištima” koje treba ubiti. On ih nikad ne ubija odmah. Svima daje šansu. Geralt je školski primjer jednog dobro razrađenog karaktera.

Općenito… Likovi su me se toliko dojmili da je to neopisivo. A tek taj čudesni svijet… Tako vjerno opisan… Tako brutalan… Tako čaroban…

Knjigu sačinjavaju i veoma mudri citati (izdvojeni su vam niže dolje) i pikantan humor koji nije uobičajen u ovom žabnru.

Jedva čekam sljedeće nastavke ovog serijala.


Sinopsis


Svijet na oštrici mača. Vrtoglava akcija, majstorski dijalozi, situacije koje se ne zaboravljaju. Sapkowski ne zna dosađivati! Vještac je majstor mača i stručnjak za čaranje koji bdije nad moralnom i biološkom ravnotežom u svijetu fantasyja. Voljom Sapkowskoga, u taj svijet pun čudovišta i slikovitih likova, složenih intriga i eksplozivnih strasti, Geralt unosi naše probleme, mitologije i suvremeni pogled na stvari. Čitajući postaješ gledatelj i junak, optuženik i sudac, ljubavnik i luda, žrtva i krvnik. prevratnički književni rad. Posljednja želja prva je od sedam knjiga Sage o vješcu, koju čine dvije zbirke pripovjedaka i pet romana. Saga je postala bestseler ne samo u autorovoj rodnoj Poljskoj već i širom svijeta. Prevedena je na brojne svjetske jezike, a po njoj je snimljena TV serija i napravljena poznata računalna igrica The Witcher .

O autoru


Andrzej Sapkowski rođen je 21. lipnja 1948. u Lodžu gdje i danas živi. Poznat je pisac epske fantastike, ne samo unPoljskoj, gdje ima status nacionalnog heroja, već i diljem svijeta. Najpoznatije njegovo djelo je Saga o vješcu koju čine dvije zbirke kratkih priča i pet romana, zahvaljujući kojima je višestruko nagrađivan. Smatraju ga najvećim fenomenom epske fantastike nakon Tolkiena, između ostalog i zbog toga što je uveo novine u sam žanr, spojivši fikciju i stvarnost i koristeći mitologiju slavenskih naroda. Knjige Andrzeja Sapkowskog prevedene su na petnaest jezika.

Citati



“Čitaš Rodericka de Novembrea? Ima kod njega, koliko se sjećam, bilješki o vješcima, onim prvima, koji su počeli putovati po zemlji prije nekih tristo godina. U vrijeme kada su seljaci na žetvu izlazili u naoružanim skupinama, sela okruživali trostrukim ogradama… Jer mi, ljudi, bili smo tada ovdje uljezi. Ovom su zemljom vladali zmajevi, mantikore, grifoni i amfisbene, vampiru, vukodlaci i štrige, kikimore, himere i šarkanji.”


.

“Prekinuli su tišinu uzdasima i šuštanjem po podu porazbacane odjeće, prekinuli su tišinu vrlo blago i bili lijeni, bili pažljivi, bili brižni i nježni, a iako oboje nisu baš znali što su to brižnost i nježnost, uspjeli su, jer su jako htjeli. I uopće im se nije žurilo, a cijeli je svijet odjednom prestao postojati, prestao je postojati na malen, kratak tren, a njima se činilo da je to cijela vječnost, jer je to doista bilo cijela vječnost. “


“Mi pjesnici, moramo sve razumjeti. Inače bi se osramotili pišući. Učiti treba, dragi moj, učiti. O poljoprivredi ovisi sudbina svijeta, pa je dobro razumjeti se u ratarstvo. Ratarstvo hrani, odijeva, štiti od hladnoće, razonođuje i pomaže umjetnost.”
.
“A drevne pjesmice ne valja omalovažavati, u njima je mudrost prikupljana naraštajima.”
.
Kasnije se pričalo da je taj čovjek pristigao sa sjevera, od Užarskih vrata. Neznanac nije bio star, ali mu je kosa bila skoro posve bijela. Kada je skinuo svoj plašt, svi su primijetili da na remenu iza leđa ima mač. Nije to bilo nimalo čudno, jer su u Wyzimi skoro svi hodali s oružjem, ali nitko nije nosio mač na leđima, kao luk ili tobolac. Bjelokosoga je u grad doveo kraljevski oglas: tri tisuće orena nagrade za skidanje čari sa štrige koja uznemiruje građane Wyzime. Takva su vremena došla. Nekoć su po šumama samo vuci zavijali, a sada se namnožilo svakojake gadosti – gdje god pogledaš vampiri, štrige, šugavi bobolaci, baziliski, đavoli, elementali, vile i vodjanoji. Tu nije dovoljno obično čaranje ni glogovi kolci. Tu treba profesionalac. A pridošlica iz daleke Rivije je takav profesionalac. To je vještac Geralt, majstor mača i čarolije, mutant koji je programiran da čuva moralnu i biološku ravnotežu svijeta.
.
“Imao sam dva mača: srebrni i željezni. Osim mačeva, nosio sam sa sobom još i uvjerenje, zanos, motivaciju i…vjeru. Vjeru u to da sam potreban i koristan.”


“Da, gladujemo. Da, prijeti nam pomor. Sunce svijetli drugačije, zrak je drugačiji, voda više nije ona voda koja je bila. Ono što smo nekoć jeli, što smo koristili, nestaje, slabi, vene. Mi nikad nismo obrađivali zemlju, nismo je za razliku od vas ljudi parali motikama i plugovima.”

“Odbijajući suživot, sami se osuđujete na propast.”

“Svijet se mijenja. Nešto ide kraju.”


“Da, gladujemo. Da, prijeti nam pomor. Sunce svijetli drugačije, zrak je drugačiji, voda više nije ona voda koja je bila. Ono što smo nekoć jeli, što smo koristili, nestaje, slabi, vene. Mi nikad nismo obrađivali zemlju, nismo je za razliku od vas ljudi parali motikama i plugovima.”



“Mogu li znati što smjeraš?”

“Ništa. Popila sam malo, pa filozofiram, tražim općenite istine. Upravo sam pronašla jednu: manje zlo postoji, ali ga mi ne možemo sami odabrati. Vrlo veliko zlo nas zna prisiliti na takav izbor. Htjeli mi to ili ne.”



Moja drugačijost djeluje na djevojke kao afrodizijak.



Vještac je podignuo obrve.
“Što ti je na umu?”

“To je valjda očito. Ubit ćeš je.”

“Nisam plaćeni ubojica, Stregobore. (…) Za novac ubijam čudovišta. Beštije koje prijete ljudima. Strašila stvorena činima i formulama takvih poput tebe.”

“Govoriš besmislice s mudrim i značajnim izrazom lica. Zar ne možeš govoriti normalno?”
.

“Ako ne prestanete s čaranjem ne jamčim za sebe. Najprije treba podnijeti pisanu zamolbu, potom platiti porez i trošarinu…”
.

“Upotrijebiti pak izraz “kurva” za ženu koju nisi nikada poševio i nikada joj za to platio, sramotna je i kažnjiva.”

.

” “Čarobnjaci”, objasnio je Krepp, “crpe svoju moć iz prirodnih sila, to jest, točnije, iz takozvana Četiri Počela, popularno zvana elementima. Zrak, Voda, Vatra i Zemlja. Svako od tih počela ima svoju vlastitu Dimenziju, u čarobnjačkom žargonu zvanu Polje.”
.
“Pretražila sam mu mozak do samoga dna. Nije se našlo puno toga.”
.
“Nemoj se stidjeti”, rekla je, bacajući naramak odjeće na vješalicu. “Ne padam u nesvijest vidjevši golog muškarca. Triss Merigold, moja prijateljica, kaže da ako se vidjelo jednog, vidjelo se sve”
Ustao je omotavši se ručnikom oko bedara.
“Lijep ožiljak”, nasmiješila se Yennefer, gledajući njegova prsa. “Što je bilo? Pao si pod pilu u pilani?”
.
“Prvobitne rune. Najstarije pismo koje secrabilo do vremena uvođenja suvremene abecede. Oslonjeno još na vilenjačke rune i patuljačke ideograme.”
.

“Ljudi”, Geralt je okrenuo glavu, “vole izmišljati čudovišta i užase. Sami se sebi tada čine manje čudovišnima. Dok piju do besvijesti, varaju, kradu, mlate žene, more gladom stare bakice, umlaćuju sjekirom lisicu uhvaćenu u zamku ili špikaju strijelama zadnjeg preostalog na svijetu jednoroga, vole misliti da je Mora koja ulazi za svitanja u kolibe ipak čudovišnija i od njih. Pa im biva nekako lakše pri srcu. I lakše im je živjeti. “

Preporučujem ovu knjigu ljubiteljima mračnog fantasy žanra, ljubiteljima drevnih pripovjesti i njima šaljem preporuke velike kao kuća.


Link za kupnju: https://www.hocuknjigu.hr/proizvodi/knjige/knjizevnost/znanstvena-fantastika-fantazija/posljednja-zelja?gclid=CjwKCAjwibzsBRAMEiwA1pHZrsLhwAzQyCWYI3j5HlqWDxlOVUnb2JmktDuYy55uFuLYfdrj6KwuThoC9cIQAvD_BwE

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s